CARSKA BARA – biser nepregledne ravnice kod Zrenjanina
Specijalni rezervat prirode Carska bara predstavlja kompleks – mozaik barsko–močvarnih, šumskih, livadskih, stepskih i slatinskih ekosistema sa raznovrsnim i bogatim živim svetom i staništima mnogih endemskih, subendemskih, reliktnih vrsta panonskog prostora.
Nalazi se na aluvijalnoj ravni između Tise i kanala Begej, na teritoriji Grada Zrenjanina. Do nje se može doći kada se na 17. kilometru iz Zrenjanina prema Beogradu skrene desno preko Begeja.
Foto: BT
Retke ptice Carske bare
Ptice su jedno od najimpresivnijih obeležja Carske bare, zabeleženo je 239 vrsta ptica, a najznačajnija vrsta su čaplje, od kojih se svih osam evropskih vrsta gnezde na ovom području. Jedna od najugroženijih vrsta je „carska čaplja“, jedinstvena u Evropi, pa je zbog toga njena silueta izabrana i za simbol Rezervata. Pored carske čaplje ovde se mogu videti i mali gnjurac, vodeni bik, čapljica, gak, žuta čaplja, velika bela čaplja, crvena čaplja, kašičar, patka njorka, galeb, pčelarica, crvenrepka, cvrčić, sivi svračak.
U ovoj oazi flore i faune najranije prisustvo čoveka seže čak 6.000 godina u prošlost, o čemu govore dokazi pronađeni u humkama u okolini Mužije i Titela.
Biljni i životinjski svet Carske bare
Prirodne vrednosti Specijalnog rezervata prirode “Carska bara” visoko su ocenjene zbog postojanja oko 500 biljnih vrsta od kojih se posebno izdvajaju beli i žuti lokvanj, gorocvet, uskoliki i močvarni kaćunak, vodeni orašak, borak, a pet vrsta je u Crvenoj knjizi flore Srbije (gde se nalaze ugrožene vrste), lokvanjčić, kamforika, mešinka, kantarion i slatinski ljutić, dok je slatinska palamida u Crvenoj knjizi Evrope, kao izuzetno ugrožena vrsta. Za bogatstvom sveta flore ne zaostaje ni fauna, gde se uz dosta sreće mogu pronaći: divlja svinja, srna, lisica, zec, bizamski pacov, šišmiš, tvor, jež, tekunica, krtica, lasica, hrčak, barska kornjača, sivi gušter, belouška, zelena žaba i šareni daždevnjak. Dok u vodama Starog Begeja i Carske bare živi više od 20 vrsta riba iz 16 familija.
Cena ulaznice za individualne izlete je od 100 do 300 dinara, u zavinosti od uzrasta, dok je vožnja brodićem 500 din za odrasle i 200 dinara za decu. Ako želite da se samostalno vozite kanuom po Begeju morate za dve osobe da izdvojite 1.000 dinara po satu, dok je iznajmljivanje bicikala za odrasle 400 dinara po satu, a za decu 300.
Posebna turistička atrakcija Rezervata je svakako vožnja Starim Begejom brodićima, sa obaveznom upotrebom zaštitne opreme, uz fenomenalni edukativni deo i veoma zanimljivu priču vodiča o samom rezervatu, kao i o flori i fauni ovog čudesnog mesta. Plovidba je duga 5 kilometara i traje oko sat vremena, a krajnja destinacija je novi vidikovac.Foto: BT
Druga opcija je obilazak rezervata „Stazom zdravlja“ dužine od oko 4 kilometra u jednom pravcu do vidikovca, odnosno, drvene ponte na kojoj se mogu napraviti lepe fotografije. Stazu zdravlja posetioci mogu preći sami ili uz društvo vodiča. Na kraju, postoji mogućnost i iznajmljivanja bicikala za vožnju u prirodi, kao i kanue za samostalnu plovidbu Starim Begejom.
Na Borovoj glavi, u mirnom delu Zlatibora, nalazi se nesvakidašnje domaćinstvo „U drvo“, mesto koje na jedinstven način spaja prirodu, tradiciju i savremeni komfor.
U zagrljaju četinara i breza, na prelepim Divčibarama, nalazi se Angelina Apart & Spa – mesto gde se priroda, porodična tradicija i savremeni komfor stapaju u jedinstveno iskustvo odmora.
U podnožju planina, okružena bistrim potocima i pašnjacima, leže valjevska sela, idealna za ljubitelje prirode. Ovde možete upoznati naše običaje i tradiciju, bajkovita mesta i divne domaćine, poput porodice Marković iz sela Lukavac.
Domaćini Cvetojevići prepoznali su rajske predele koje reka Drina pravi u obliku potkovice u malom selu Vrhpolje i tu rešili da naprave ono što danas možemo slobodno prepoznati kao drinsku rivijeru.
Jedna od vodećih renomiranih plesnih manifestacija profesionalnog i amaterskog karaktera i ove godine okupiće ljubitelje plesa, plesače, trenere, koreografe i renomirane svetske stručnjake iz plesne umetnosti.
Mart – mesec srpskog jezika je manifestacija koju je 2022. godine pokrenulo Društvo za srpski jezik i književnost Srbije u saradnji sa katedrama za srpski jezik i srpsku književnost Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Na samom istoku Srbije, u predelu koji mnogi smatraju najlepšim na Balkanu, nalazi se grad koji predstavlja geografski, administrativni, privredni, politički kulturni centar Timočke Krajine u kome će vam zov prirode i huk vekova omogućiti avanturu koje ćete se uvek rado sećati.
Beograd će ove nedelje ponovo postati mesto susreta sveta, kada u srpsku prestonicu stižu delegacije zemalja učesnica, međunarodnih organizacija, globalnih kompanija i medija iz čitavog sveta na drugi Susret međunarodnih učesnika specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
JP "Skijališta Srbije" i Udruženje roditelja dece obolele od raka Nurdor organizuju 8. tradicionalnu Humanitarnu ski-trku “I ja se borim” 13. marta, sa početkom u 12 časova, na Kopaoniku na stazi Karaman greben.