Jesen je doba godine kada priroda daje svoje najlepše plodove, a jedan od najpopularnijih specijaliteta u Srbiji je ajvar.
Ovaj domaći proizvod od paprika postao je nezaobilazni deo mnogih trpeza, a priprema ajvara je prava mala umetnost koja se prenosi s generacije na generaciju. Domaćica Mira Brkanović i njena majka Zorka dozvolile su nam da zavirimo u njihovo carstvo dok se pripremao ovaj jesenji specijalitet.
Kvalitetne sveže paprike su ključne za postizanje bogatog ukusa. Zbog toga je važno odabrati plodove bez oštećenja i s punom zrelošću. Osim paprika, osnovni sastojci su so, ulje, sirće i začini po ukusu. Neretko ljubitelji pikantnijeg zalogaja u ajvar dodaju i beli luk ili ljutu papričicu, a neko i patlidžan. Svaka domaćica ima svoju tajnu, koja se često prenosi s kolena na koleno, a koju ajvar čini posebnim.
Pečenje paprike na Smederevcu, roštilju, improvizovanoj peći ili u rerni je lakši deo posla. Pečenje daje
ajvaru karakterističan dimljeni ukus. Teži deo je ljuštenje paprike. Nakon što su svi sastojci spremni, u velikoj posudi se kombinuju, a zatim se na laganoj vatri kuvaju dok ne dobiju željenu gustinu. Tokom kuvanja, ajvar se stalno meša kako bi se sprečilo da zagori.
Kada je ajvar gotov treba obezbediti da se sačuva što duže. Sterilizovane tegle se pažljivo pune vrelim ajvarom, a zatim se dobro zatvaraju. Tegle se često prekrivaju krpom i ostavljaju da se ohlade na sobnoj temperaturi, što dodatno pomaže u očuvanju kvaliteta.
Ajvar je više od namirnice-on je deo naše kulturne baštine, simbol tradicije, zajedništva i porodične ljubavi
Priprema ajvara često je porodični događaj. Svi članovi porodice, bez obzira na uzrast se okupljaju, pomažu jedni drugima i dele priče uz miris sveže pečenih paprika. Ova tradicija ne samo da stvara ukusne zalogaje, već jača i veze među ljudima. Uz nju mladi odrastaju slušajući životne avanture svojih baka i deka, roditelja i starijih rođaka.
Jedna od najposećenijih turističkih atrakcija u Inđiji je „Keltsko selo“. Tematski turistički kompleks smešten je u sportsko-rekreativnoj zoni Inđije, na ulasku u grad iz pravca Novog Sada.
Na samom ulazu u Nacionalni park „Fruška gora“, u božanstvenoj prirodi vinskog Srema, smešteno je domaćinstvo „Šumski mir“ čija je tradicija duga čitav jedan vek.
I pored činjenice da je Obrenovac i bukvalno na tri reke Savi, Kolubari i Tamnavi, njegovi žitelji su naprosto vapili za kvalitetnom vodom za piće. Ta činjenica je „pogurala“ Timotija Novakovića 1898. godine, tadašnjeg predsednika obrenovačke opštine, da započne kopanje arteškog bunara.
Specijalni rezervat prirode Carska bara predstavlja kompleks – mozaik barsko–močvarnih, šumskih, livadskih, stepskih i slatinskih ekosistema sa raznovrsnim i bogatim živim svetom i staništima mnogih endemskih, subendemskih, reliktnih vrsta panonskog prostora.
Okružena Homoljskim planinama, pored zlatonosnog Peka, na prostoru koji obiluje nepreglednim šumama, opština Kučevo turistima može da pruži nešto što ne mogu da dožive u mnogo poznatijim i većim turističkim centrima.
Astronomsko društvo „Ruđer Bošković“ organizuje Piknik 11. maja 2025. u beogradskom Planetarijumu! Posetite predavanje o crvotočinama, projekcije o Sunčevom sistemu i izložbu dečjih radova.
Beogradski rakija fest je internacionalni festival na kome nastupaju izabrane destilerije kao i uvoznici i proizvođači opreme i ambalaže za rakiju i jaka alkoholna pića.
Festival Palilulac privlači gurmane internacionalnim jelima i muzikom. Događaj podstiče kulinarsku razmenu i poziva na uživanje u raznovrsnim aromama uz besplatan ulaz.