PEĆINA ČIJI ULAZ SPADA U RED MONUMENTALNIH DELA PRIRODE, a odmah je pored puta za Zlatibor
Ako ste razmišljali gde da napravite pauzu na putu do Zlatibora ili Crne Gore predlažemo vam da zastanete između Požege i Užica i da obiđete Potpećku pećinu, speleološki biser Srbije koji je udaljen samo 2 kilometra od magistralnog puta Čačak-Užice.
Ovaj speleološki objekat krasi džinovski portal u obliku potkovice, visok 50 metara (od korita periodskog toka do svoda), a širok 12 metara pri dnu, odnosno 22 metra pri vrhu, koji je najviši pećinski ulaz u Srbiji.
Foto: Balkan Trip/Lazar Kostić
Istražena i uređena dužina staza za posetioce je 555 metara. Na samom početku pripremite se na uspon, jer ulazno silazna staza ima više od 700 stepenika. Računajte na to i da će vam tokom obilaska biti potrebna toplija garderoba, jer je u Potpećkoj pećini srednja godišnja temperatura vazduha 9,5 stepeni Celzijusa.
U Potpećkoj pećini razlikuju se dva glavna sprata pećinskih kanala: stariji – Gornja pećina i mlađi – Donja pećina. Ulazni kanal je zajednički za oba horizonta, pošto je nastao razaranjem međuspratne konstrukcije i njihovim spajanjem. Bogatstvo pećinskog nakita spada u red veoma retkih u kraškim pećinama. Potpećka pećina je izvorskog tipa: nju su izgradile vode ponornica koje poniru u Drežničkoj dolini i posle podzemnog toka u dužini od 4 do 5 km (u pravoj liniji), izbijaju iz pećine ili vrela ispred pećine i grade Petnicu – pećinsku reku.
Foto: Balkan Trip/Marko Marić
Pretpostavlja se da je Potpećka pećina bila čovekovo stanište još za vreme neolita. Otkriveno je obilje keramike, obrađeni jelenski rogovi i kameno oruže. Njeni stanovnici su u svakom slučaju znali da koriste njene povoljne prirodne karakteristike.
Radno vreme i cene ulaznica
Potpećku pećinu možete da postite od prvog aprila do 31. oktobra, a radno vreme zavisi od perioda godine. U aprilu obilazak pećine je moguć radnim danima od 12-16h, vikendom 10-18h, a od prvog maja svaki dan od 10-18h. Ulaznice za odrasle koštaju 400 dinara, za decu 300 dinara, dok su grupne 350 dinara za odrasle i 250 dinara za decu. Za sva dodatna pitanja možete da pozovete vodiča na broj telefona 063/585-304
Šta posetiti u okolini?
Na putu do Potpećke pećine prolazi se kroz selo Zlakusa, mesto koje privlači čistim vazduhom, očuvanom prirodom, šumama sa dobrim prinosima ukusnih pečuraka, livadama punim jagodica i lekovitog bilja, sa petnaestak ribnjaka sa pastrmkama duž rečice Petnice. Ovde se može uživati šetajući markiranom kružnom stazom oko Zlakuse, koja kreće od Etno parka «Terzića avlije», a spaja ribnjake, stare vodenice i par prelepih vodopada na Petnici i Potpećku pećinu, kroz predivne pejzaže, proplanke, šume i livade spušta sa druge strane sela na početnu tačku.
Foto: Balkan Trip/Lazar Kostić
U Zlakusi, u neposrednoj blizini Potpećke pećine, na jednom brežuljku, ispod same bukove šumice, smešten je Etno park „Terzića avlija“. Čuva tradiciju i etnološko nasleđe, narodno stvaralaštvo i zanate koji se prenose s kolena na koleno. Reč je o tipičnom seoskom domaćinstvu, koje čine dve stare srpske kuće od kojih je jedna stara sto godina, građena od nepečene cigle, sa krovom na četiri vode i pokrivena starim biber crepom. U jednoj se svakodnevno boravilo, a druga je služila za prijem i smeštaj gostiju. Istu namenu je zadržala i danas, a druga kuća je pretvorena u muzej u kome je prikupljeno sve ono što se nekada koristilo u svakodnevnom životu – od alata do dokumenata, rukopisa, starih novčanica, delova nameštaja i mnogo toga drugog.
Foto: Balkan Trip/Marko Marić
Zlakusa je poznata kao selo grnčara, jer se veliki broj domaćinstava bavi ovim starim zanatom, ne dozvoljavajući da ode u zaborav. Ovde se u svako doba godine može po najpovoljnijim cenama kupiti zlakuško zemljano posuđe koje je čuveno po svom kvalitetu i nezaobilazni je deo ponude na seoskim vašarima, saborima, sajmovima i etno-radnjama. I ne samo kupiti, već i videti na licu mesta kako se posude prave.
Priču o Potpećkoj pećini, Zlakusi i „Terzića avliji“ možete da pogledate u Balkan Tripovoj emisiji „Lepše od Pariza“ koja se premijerno emituje svakog ponedljka u 13.30h.
Jedna od najposećenijih turističkih atrakcija u Inđiji je „Keltsko selo“. Tematski turistički kompleks smešten je u sportsko-rekreativnoj zoni Inđije, na ulasku u grad iz pravca Novog Sada.
Na samom ulazu u Nacionalni park „Fruška gora“, u božanstvenoj prirodi vinskog Srema, smešteno je domaćinstvo „Šumski mir“ čija je tradicija duga čitav jedan vek.
I pored činjenice da je Obrenovac i bukvalno na tri reke Savi, Kolubari i Tamnavi, njegovi žitelji su naprosto vapili za kvalitetnom vodom za piće. Ta činjenica je „pogurala“ Timotija Novakovića 1898. godine, tadašnjeg predsednika obrenovačke opštine, da započne kopanje arteškog bunara.
Specijalni rezervat prirode Carska bara predstavlja kompleks – mozaik barsko–močvarnih, šumskih, livadskih, stepskih i slatinskih ekosistema sa raznovrsnim i bogatim živim svetom i staništima mnogih endemskih, subendemskih, reliktnih vrsta panonskog prostora.
Okružena Homoljskim planinama, pored zlatonosnog Peka, na prostoru koji obiluje nepreglednim šumama, opština Kučevo turistima može da pruži nešto što ne mogu da dožive u mnogo poznatijim i većim turističkim centrima.
Plašintijada u Rudnoj Glavi zove sve goste na festival vlaških ukusa i tradicije! Takmičite se u pravljenju plašinti, uživajte u programu KUD-ova i humanitarnoj licitaciji. Dođite i upoznajte vlašku kulturu.
Međunarodni sajam u Negotinu spaja ljubitelje vina i meda kroz degustacije i druženje. Događaj slavi lokalnu tradiciju, ističe zanatstvo i poziva na otkrivanje autentičnih ukusa.
Proleće dobija svoj najlepši oblik kada krene sezona Piknika, a ovo je deveta godina kako vas Piknik u organizaciji Kišobrana poziva u parkove Beograda.