Šume su uvek bile jedna od najvećih inspiracija za legende i bajke.
Da li zbog toga što deluju tajnovito i poigravaju se svojom promenom izgleda u odnosu na godišnja doba ili jer u njima, navodno, zaista žive razna magična i fantastična bića, želela je da istraži i Nina Janjušević, voditeljka Balkan Tripove emisije „Zagrljaj prirode“, posetivši Krupajsko vrelo, neverovatnu oazu magičnog jugoistoka Srbije. Želeći više da sazna o ovom čarobnom mestu sastala se sa direktorom turističke organizacije Žagubica, Vladanom Lazićem. On joj je otkrio razne zanimljivosti o jedinstvenosti ovog mesta:
-„Konstantna temperatura vode ovde je 9 stepeni jer je ovo jedan od retkih kraških izvora. Izvire u samoj pećini.“ Upravo zato što je redak primer pećinskih vrela koje stvara kraško jezero, Krupajsko vrelo je pod zaštitom države. Hladna izvorska voda meša se sa lekovitim vodama termalnog izvora što uz čist planinski vazduh i pejzaž koji oduzima dah predstavlja melem za sva čula. „Izuzetna je prirodna atrakcija. 2021. je bio jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji,“ rekao je Lazić.
Turistima su interesantne sobe i polupećine u okviru velike pećine odakle izvire voda, a posebno Zlatna soba. O čemu je zapravo reč. Po staroj legendi, Homoljske planine su progutale veliku količinu zlata koje je sakriveno u Zlatnoj sobi na dnu Krupajskog vrela.
Foto: Balkan Trip/promo
-„To blago čuva vodeni duh, Tartor. On ima 99 pomoćnika koji mu pomažu da sačuva blago do dana današnjeg,“ pojasnio je Vladan Lazić.
Mnogi meštani zbog straha od Tartora uopšte i ne ulaze u vodu ovog vrela. Priča se da su ljudi pokušali da dođu do zlata u vodenim dubinama i da ih je tu sačekao patuljasti starac koji ih je muzikom mamio da uđu u Zlatnu sobu, a potom im oduzimao život. Jedini dan kada je moguće doći do legendarnog zlata i kada duh dozvoljava ulaz, je na takozvani Đavolji dan. To je dan kad Tartor uz bubnjeve okuplja sve šumske duhove na svoju slavu. Vlaške žene veruju da ako taj dan uđu u vodu Krupajskog vrela dobijaju neverovatnu moć. Niko ne zna kada je taj dan, već će onaj kome je suđeno biti tu u to vreme. Ronioci koji su istraživali dubine izvorišta našli su tragove prisustva ljudi, ali je sve ostalo pod velom misterije.
Kako izgleda ovo mesto koje pod svojom azurnom površinom krije ovu mističnu legendu, pogledajte u emisiji „Zagrljaj prirode“ koja se emituje na televiziji Balkan Trip.
Kamena Gora, u blizini Prijepolja, jedno je od retkih sela koje je potpuno sačuvano od bilo kakvog vida modernizacije, vazduh je neverovatno čist zbog čega je ovo mesto proglašeno vazdušnom banjom, a tamošnji stanovnici neretko žive i duže od sto godina.
Naselje Golubinci u opštini Stara Pazova, a u njemu misteriozni dvorac Šlos za koji mnogi kažu da je uklet. Meštani pričaju da se iz njega s vremena na vreme čuje jaukanje što povezuju s tim da je nekada služio kao mučionica.
Kada bi u antičko doba rekli da vaše mesto ima baziliku, to bi značilo da dolazite iz bogatog i veoma značajnog grada Rimskog carstva. Jednu takvu baziliku skriva i Bela Palanka.
Istočna Srbija poznata je po svojoj magičnosti i misterioznosti koje neprekidno privlače putnike sa svih strana da dođu i istraže je. Jedna od najprivlačnijih lokacija ovih predela su Rajačke pimnice, smeštene nedaleko od Negotina.
Na desnoj obali reke Tise, na najvećoj krivini koju panonska lepotica pravi na svom toku kroz Srbiju, svoje mesto našao je grad Bečej, koji je okružen plodnom i blagorodnom ravnicom sa koje na naše trpeze stižu zdravi i ukusni proizvodi.
Beogradsko proleće 2025. u MTS dvorani donosi takmičenje 18 izvođača, od Dade Topića do mladih talenata, spajajući tradiciju i sveže zvuke. Festival, uz humanitarnu misiju, nudi nostalgične melodije i umetnički konkurs, slaveći pop muziku u srcu Beograda.
Međunarodni sajam građevinarstva u Beogradu okupiće lidere industrije, predstavljajući inovacije u visokogradnji, niskogradnji i hidrogradnji, uz najmodernije materijale i mašine. Program obuhvata restauraciju, stare zanate i opremanje enterijera, nudeći popuste i povoljne uslove posetiocima
Šesnaesti internacionalni festival vlaške muzike „Gergina“ biće održan 21. i 22. aprila 2025. godine u Domu kulture „Stevan Mokranjac“ u Negotinu, sa početkom u 19 časova.
Trideset pete vaskršnje svečanosti u Mokrinu donose toplinu tradicije i zajedništva. Liturgijom, farbanim jajima i koncertima, selo će proslaviti uskršnju radost, spajajući duhovnost i kulturu u srcu Banata.
Srpski festival svetske muzike u Gornjem Milanovcu spaja etno-zvuke i ujedinjuje muzičare iz raznih krajeva sveta. Publika će uživati u romskoj i balkanskoj muzici u novom svetlu, uz koncerte gostiju. Festival promoviše šumadijsku tradiciju i seoski turizam, slaveći zajedništvo.