ORAŠAC, KOLEVKA MODERNE SRPSKE DRŽAVE - vodič kroz istorijsko mesto u srcu Šumadije
Selo u blizini Aranđelovca poznato po tome što je, prema predanju, na lokaciji Marićevića jaruga napravljen dogovor o izbijanju Prvog srpskog ustanka, izboru Karađorđa za njegovog vođu i početku ustaničkih akcija paljenjem turskog hana.
Od 1979. godine znamenito mesto Orašac svrstava se u kulturno dobro od izuzetnog značaja koje morate da posetite da biste se upoznali sa važnošću ovog događaja iz 1804. godine. U znak sećanja na događaje vezane za izbijanje ustanka, u Orašcu je podignuta crkva između 1868. i 1870, spomen-škola sagrađena je 1932, spomen-česma u samoj Jaruzi povodom obeležavanja stopedesetogodišnjeg jubileja, 1954, a 2004. godine, povodom proslave dvesta godina od početka ustanka, postavljen je i spomenik Karađorđu, rad vajara Drinke Radovanović. U sklopu kompleksa je grob Teodosija Marićevića, poznate ličnosti iz vremena izbijanja ustanka, koji je dislociran 1955. godine sa prvobitnog mesta u porti crkve.
Marićevića jaruga
Spomen – česma se nalazi na lokaciji „Marićevića jaruga“ nedaleko od crkve. Podignuta je 1954. godine povodom 150-godišnjice prvog srpskog ustanka. Česma je deo veće celine u vidu podzida sagrađenog od kamenih blokova. Na srednjem delu ovog memorijala nalaze se tri lučno zasvedene mermerne ploče. Na srednjoj je uklesan tekst: Na ovom mestu 15. februar 1804. godine podignut je Prvi srpski ustanak. Na levoj i desnoj ploči uklesano je po četiri stiha iz poznate pesme „Početak bune na dahije“. Na desnoj strani kamenog podzida postavljena je bronzana ploča sa likom Karađorđa u visokom reljefu, uokvirenim tekstom Verhovni Vožd naroda serbskog.
Foto: Balkan Trip
Crkva u Orašcu
Crkva u Orašcu je podignuta u vremenu od 1868. do 1870. godine. Nije poznato ko je projektovao crkvu. Predstavlja po dimenzijama manju, arhitektonski skromnu građevinu sa skladnim proporcijama i jednostavnim oblivcima. Ima osnovu u obliku pravougaonika koja se na istoku završava spolja petostranom, a iznutra polukružnom oltarskom apsidom, a na zapadu ulaznim predvorjem. Nad zapadnim delom je zvonik na preslicu. Zasvedena je poluobličastim svodom nad kojim je dvoslivni krov. Apsida je pokrivena polukalotom.
Foto: Balkan Trip
Masivni zidovi su spolja i iznutra prekriveni malterom i okrečeni. Izrazitu umetničku vrednost čini ikonostas crkve, koji je slikao Steva Todorović, jedan od najuglednijih srpskih umetnika iz druge polovine XIX veka. Ikonostas se sastoji od 24 ikone sa predstavama svetitelja i scena iz istorije Novog zaveta. Na severnom pilastru ugrađena je spomen-ploča od belog venčačkog mermera posvećena palim u balkanskim ratovima.
Radno vreme znamenitog mesta Orašac je svakoga dana od 09.00 – 17.00 časova. Cena ulaznice je 200 dinara.
Muzej
Muzej u Orašcu je otvoren u godini obeležavanja 200 godišnjice prvog srpskog ustanka. Muzejska postavka Istorijskog muzeja Srbije prikazuje Srbiju pred ustanak, početak ustanka i zbor u Orašcu, Karađorđa Petrovića, velike bitke ustanka, organizaciju vojske, organizaciju vlasti u Srbiji 1804-1813, prosvetu i školstvo ustaničke Srbije i vojni slom ustanka 1813.
Foto: Balkan Trip
Spomenik Karađorđu
Povodom dvestagodišnjice od podizanja prvog srpskog ustanka, opština Aranđelovac podigla je spomenik Karađorđu u belom venčačkom mermeru, visine 3.40 metra, rad vajara Drinke Radovanović. Spomenik je postavljen ispred spomen škole.
Kako stići do Orašca?
Od Beograda se do Orašca stiže za nešto manje od sat vremena, auto-putem do Malog Požarevca, a zatim magistralnim putem ka Mladenovcu. Dalje se prati pravac prema Kragujevcu. Nekoliko kilometara posle Mladenovca skreće se za Orašac. Udaljenost je oko 65 kilometara.
U podnožju planina, okružena bistrim potocima i pašnjacima, leže valjevska sela, idealna za ljubitelje prirode. Ovde možete upoznati naše običaje i tradiciju, bajkovita mesta i divne domaćine, poput porodice Marković iz sela Lukavac.
Domaćini Cvetojevići prepoznali su rajske predele koje reka Drina pravi u obliku potkovice u malom selu Vrhpolje i tu rešili da naprave ono što danas možemo slobodno prepoznati kao drinsku rivijeru.
U najlepšim predelima jugoistočne Srbije, na obroncima planine Kukavica, prirodno ušuškano u predivan šumoviti krajolik, smešteno je seosko-turističko domaćinstvo “Sunčev breg” porodice Jovanović.
Aleksinac je grad u dolini gde se Sokobanjska Moravica uliva u Južnu Moravu. Poznat je po prirodnim lepotama, bogatoj istoriji i razvijenoj turističkoj ponudi koja privlači ljubitelje prirode, rekreacije i kulturnih sadržaja.
Kafe Narodnog muzeja, u nedelju 8. marta će otvoriti vrata za Osmomartovsku čajanku, koja će posetiocima otkriti duh starog Beograda, od vremena kada je grad postao prestonica samostalne kneževine, pa do šezdesetih godina 20. veka.
Avalski toranj je jedna od najposećenijih turističkih atrakcija u okolini Beograda i nezaobilazna panorama za sve koji žele pogled na prestonicu iz drugačije perspektive. Sa visinom od 204,5 metara i vidikovcem na oko 120 metara, nudi spektakularan pogled na Šumadiju, Beograd i Dunav.
Potpisivanjem ugovora o izvođenju radova na realizaciji projekta „Srbija na dlanu - Vidikovac na Goču i uređenje jezera i sportskog kompleksa“ i formalno je započeta realizacija ovog kapitalnog poduhvata.
Srce pamti sve - stresove, brige, načine i tempo života. U večerašnjoj emisiji "Zdrava nacija" o savremenoj kardologiji i prevenciji razgovaramo sa čovekom koji je ceo svoj radni vek posvetio srcu, sa prof. dr Milovanom Bojićem, direktorom Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje.
06.03.2026.
Prijavi se na naš newsletter
Budite u toku. Dobijajte najnovije vesti od BT tima. Sve što treba da uradiš je da se prijaviš na naš Newsletter!