AKO SPREMATE JELO U OVOM POSUĐU, DOBIĆETE VRHUNSKE SPECIJALITETE
„Lepše od Pariza“, emisija Balkan Trip televizije, poznata je po tome što neumorno otkriva prave dragulje ruralnog turizma Srbije. Iz epizode u epizodu pronalazi najgostoprimnije domaćine koji čine da se svaki gost oseća kao kod kuće.
Ovaj put, potraga za najboljim domaćinstvima odvela ih je u Zlakusu, selo Zlatiborskog okruga, gde su otkrili tajnu zašto je sva hrana u ovom delu Srbije tako ukusna.
Kako je selo Zlakusa dobilo ime?
Selo Zlakusa je oduvek selo grnčara, a veruje se da je naziv dobila po jednoj kosi (prevoju) u ataru sela gde su hajduci napadali turske karavane, te su Turci to mesto nazvali „zla kosa“ što se kasnije izmenilo u Zlakusa. No, ništa zlo ovde nećete naći. Naprotiv. U Zlakusi dan-danas vlada grnčarski zanat, a sredinom 2020. godine odrađena je i sertifikacija njihovih proizvoda. Nosioci sertifikata su devet porodica koje su okupljene u Udruženje lončara Zlakusa. Darko Tešić i Mileta Lazić, predstavnici udruženja, dočekali su ekipu Balkan Tripa i uputili ih u nastanak ovog nadaleko poznatog i kvalitetnog posuđa.
Zlakuska grnčarija
-„Mi smo se okupili u udruženju lončara „Zlakusa“ kako bi zaštitili stari način izrade grnčarije. Dosta njih je prešlo na mašinski način izrade, a tu se gubi na kvalitetu,“ ispričao je Darko. „U mašinskoj proizvodnji mogu da se dobiju oblik i izgled, ali ne i kvalitet. Tehnika je zidanje sloj po sloj. Tako su radili i moj deda i moj otac“ , objasnio je Mileta.
Foto: Balkan Trip
Samo posuđe pravi se od mešavine gline i minerala kalcita i, ukoliko ga pazite od lomljave, veoma je dugotrajno. Može se koristiti kako na otvorenom žaru, tako i u rerni, a svemu što se sprema u njemu daje poseban šmek. Nemojte da vas obeshrabri činjenica da se u ovom posuđu sporo sprema hrana. Čekanje se apsolutno isplati. „Ovo su posude za gurmane“, rekao je Mileta, „ako je neko nervozan i nema strpljenja, nek kupi ekspres lonac.“
Kako prepoznati original?
Pri svakoj kupovini zlakuskih grnčarija trebalo bi da dobijete sertifikat, a na svakom sudu mora da stoji oznaka u vidu malog otiska ruke, pečat majstora i natpis Zlakusa sa starim, stilizovanim slovom Z.
Ekipa televizije Balkan Trip imala je prilike da proba lokalni specijalitet, sarmice u raštanu, koje je domaćica etno sela Terzića avlija spremila upravo u zlakuskoj grnčariji, a specijalni recept možete videti u emisiji „Lepše od Pariza“.
Kamena Gora, u blizini Prijepolja, jedno je od retkih sela koje je potpuno sačuvano od bilo kakvog vida modernizacije, vazduh je neverovatno čist zbog čega je ovo mesto proglašeno vazdušnom banjom, a tamošnji stanovnici neretko žive i duže od sto godina.
Istočna Srbija poznata je po svojoj magičnosti i misterioznosti koje neprekidno privlače putnike sa svih strana da dođu i istraže je. Jedna od najprivlačnijih lokacija ovih predela su Rajačke pimnice, smeštene nedaleko od Negotina.
Na desnoj obali reke Tise, na najvećoj krivini koju panonska lepotica pravi na svom toku kroz Srbiju, svoje mesto našao je grad Bečej, koji je okružen plodnom i blagorodnom ravnicom sa koje na naše trpeze stižu zdravi i ukusni proizvodi.
Apatin je poznat kao „pivski“ grad, jer je u ovom mestu na zapadu Bačke proizvodnja mnogima omiljenog pića počela još davne 1757. godine u „Carskoj pivari“. Ali retko ko zna da Apatin ima jednu od najlepših plaža na Dunavu, kroz njegov tok u Srbiji.
Od osnivanja moderne banje u Vrnjcima koje se vezuje za 1868. godinu Vrnjčani su pridavali veliki značaj balovima, maskenbalima, kermesima…Ovaj duh se zadržao i do današnjih dana.
Zemunsko kupalište Lido, smešteno na severnom delu Velikog ratnog ostrva, omiljeno je letnje utočište Beograđana i Zemunaca. Ova peščana plaža, okružena prirodom zaštićenog Prirodnog rezervata, nudi mir i osveženje uz Dunav, daleko od gradske gužve.
Selo Ostrovo, u blizini Srebrnog jezera, 13. jula 2025. godine po drugi put postaje domaćin Ostrovačke fijakerijade — manifestacije koja slavi tradiciju zaprežne vožnje i ljubav prema konjima.
Tokom letnje sezone zadržavanja na graničnim prelazima između Srbije i Severne Makedonije, kao i između Severne Makedonije i Grčke često mogu da budu višečasovna. Iz tog razloga od velike pomoći mogu da budu kamere, ali i tag uređaji za plaćanje putarine.