METEORI U GRČKOJ – Sveti stubovi neba i biseri pravoslavlja
Na severu Grčke, u oblasti Tesalija, 240 kilometara južno od Soluna, uzdiže se jedno od najfascinantnijih prirodnih i duhovnih čuda Evrope – Meteori.
Foto: Jasmina Koprivica
Ove ogromne stene, koje izgledaju kao da izranjaju iz same zemlje i dotiču nebo, vekovima su bile utočište monasima koji su tražili osamu, molitvu i bliskost s Bogom. Danas su Meteori mesto gde se ukrštaju vera, istorija, priroda i turizam. Ekipa televizije Balkan Trip posetila je Meteore i zabeležila dragocene momente iz života ovih lebdećih pravoslavnih hramova.
Istorija pravoslavnih manastira na Meteorima
Prvi monasi su se naselili na Meteorima još u periodu između devetog i 11. veka, tražeći mir i duhovno pročišćenje u ovom zabačenom i gotovo nepristupačnom predelu, živeći u pećinama i pukotinama stena. Pustinjaci su se, u početku, na nepristupačne stene peli uz pomoć mreža i skele napravljene od greda učvršćenih klinovima u pukotine, a zatim uz pomoć dugih visećih merdevina. Sam proces penjanja na visoke stene bio je veoma rizičan i izazivao je strah i zebnju svakome ko se nalazio u mreži, koju su monasi na vrhu povlačili uz pomoć stare sajle.
Foto: Jasmina Koprivica
Danas se do manastira koji su aktivni dolazi kamenim stepenicama koje su napravljene tokom 20. veka i čiji uspon nije nimalo lak za posetioce slabije kondicije.
Pravi procvat monaškog života na Meteorima nastupa u 14. veku, kada je svetogorski monah Atanasije izgradio prvi i najvažniji manastir – Velike Meteore (Megalo Meteoro). U periodu osmanske vlasti, Meteori su postali centar pravoslavlja i duhovnog otpora, a manastiri su igrali ključnu ulogu u očuvanju vere, jezika i identiteta. Manastir Veliki Meteori je za nas važan jer je u njegovog izgradnji učestvovao i u njemu se zamonašio i upokojio poslednji srpski vladar iz loze Nemanjića Jovan Uroš, koji je imao monaško ime Joasaf. Pre abdiciranja i zamonašenja Jovan Uroš je bio car Srba, Grka i Albanije, vladajući samo Tesalijom između 1369. i 1372. godine.
U svom zlatnom dobu, Meteori su imali čak 24 manastira. Danas je sačuvano i aktivno njih šest – svi su otvoreni za posetioce i pod zaštitom su UNESCO-a kao deo svetske kulturne baštine.
Foto: Jasmina Koprivica
Najpoznatiji manastiri
Veliki Meteori (Manastir Preobraženja) – Najveći je i najstariji manastir, izgrađen na najvišoj steni. U njemu je muzej sa bogatom zbirkom ikona, rukopisa i crkvene umetnosti. Glavna crkva u Velikim Meteorima (iz 14. veka) posvećena je Preobraženju Gospodnjem.
Foto: Jasmina Koprivica
Manastir Varlam – Drugi po veličini, poznat je po prelepim freskama i vidikovcu koji oduzima dah. Glavna crkva je posvećena svim svetiteljima. Sagrađena je 1542, a ikonopisana 1548. godine. Manastir Rusanu (Sveta Varvara) – Ženski je manastir, posebno atraktivan zbog položaja na uzanoj steni i zbog živopisne bašte, a u njemu danas žive monahinje. Manastir je posvećen Preobraženju. Osnovan je sredinom 16. veka. Manastir Sv. Stefana – Takođe ženski manastir, koji je i najdostupniji, jer do njega vodi most, a ne veliki broj teško savladivih stepenika. Mala crkva Svetog Stefana je sagrađena sredinom 16. veka. Manastir je poznat po filantropskom radu. Manastir Svetog Nikolaja Anapauskog je prvi manastir na koji se nailazi na putu od Kastrakija do Meteora. Manastir je mali ali je veoma bogat istorijom i freskama. Glavna crkva posvećena Svetom Nikoli sagrađena je početkom 16. veka. Manastir Svete Trojice (Agia Triada) – Do ovog manastira vodi 140 stepenika i on je najnepristupačniji manastir u kompleksu Meteora. To je ujedno i treći najstariji manastir ovog kompleksa. Poznat je i iz filma o Džejmsu Bondu („For Your Eyes Only“), sa zadivljujućim pogledom i tišinom koja inspiriše.
Život monaha i duhovna tradicija
Život monaha na Meteorima temelji se na molitvi, radu i potpunoj posvećenosti duhovnosti. Danas ih je znatno manje nego u prošlosti, ali oni koji ostaju nastavljaju tradiciju isposničkog života. Monasi i monahinje se bave ikonopisanjem, baštovanstvom, pisanjem i očuvanjem starih rukopisa. Posetioci mogu prisustvovati bogosluženjima i osetiti autentičan duh pravoslavne duhovnosti. Tokom našeg boravka i obilaska manastira, primetili smo da se monasi sklanjaju od “mirjana”, običnih posetilaca, kako ne bi remetili svoj ustaljeni ritam rada i molitve. Kako bi službe mogle da se održavaju bez gužve koje stvaraju posetioci, svaki manastir ima svoje sate tokom kojih je otvoren za obilazak i posebne dane kada je ulazak dozvoljen. Zbog toga je važno pripremiti se unapred i proveriti koji manastir je u koje vreme dostupan za posetu.
Prirodna lepota i turistička ponuda
Meteori nisu samo versko mesto, već i prirodni spektakl. Stene visoke do 400 metara formirane su pre više miliona godina erozijom i seizmičkim aktivnostima, a danas privlače planinare, fotografe i ljubitelje prirode iz celog sveta. Ova oblast u Grčkoj je pogodna za pešačenje, penjanje i biciklizam, sa brojnim stazama koje povezuju manastire i pružaju spektakularne poglede na Tesalijsku ravnicu.
Foto: Jasmina Koprivica
Grad Kalambaka u podnožju Meteora, kao i obližnji Kastraki nude smeštaj, tradicionalne taverne, suvenirnice i organizovane ture na različitim jezicima. Turisti mogu da obiđu manastire uz vodiče, da učestvuju u vinskim i kulinarskim turama, ili jednostavno da uživaju u tišini prirode.
Foto: Jasmina Koprivica
Meteori su mnogo više od atrakcije – oni su susret prošlosti i sadašnjosti, vere i prirode, duhovnog i estetskog. Poseta ovom svetom mestu ostavlja snažan utisak i podseća na večitu potragu čoveka za smislom, mirom i svetlom iznad sveta. Svakako je velikom broju posetilaca, nakon odlaska sa Meteora u mislima želja da se ovde ponovo vrate.
Veliki broj turista iz Srbije odlučuje se za letovanje na Tasosu. Svi oni, koji sopstvenim prevozom putuju ka ovom ostrvu, do njega moraju da pređu trajektom koji polazi iz dva mesta - Kavale i Keramotija. Portal grckainfo.rs je istraživao koje su cene trajekta za Tasos ove sezone...
Grad-hotel Sveti Stefan biće od leta ponovo otvoren, nakon što je Vlada Crne Gore usvojila Predlog uslova poravnanja u postupku koji se vodi pred međunarodnim sudom u Londonu.
Po prvi put ove godine takmičenje u kuvanju riblje čorbe biće organizovano na Ivanovačkoj adi, koju je Mesna zajednica potpuno pripremila za letnju sezonu.
Kompleks bazena sa akva-parkom smešten je na prelepom uzvišenju, sa svežim vazduhom i pogledom na srce Šumadije, pokraj puta koji od Lazarevca vodi ka Aranđelovcu.
Jubilarni 10. „Etnofest” počinje 21. jula i trajaće sve do 25. jula! Povodom velikog jubileja, organizatori su pripremili brojna iznenađenja i sadržaje, uz novu scenografiju, i raznovrstan program namenjen svim generacijama.
Selo Temska, na obroncima Stare planine, pruža mnoštvo mogućnosti za turiste sa avanturističkim i istraživačkim duhom, a Temački konaci predstavljaju idealno mesto za početak obilaska prirodnih lepota ovog dela Srbije.
Nova Varoš će od 20. do 26. jula biti domaćin 13. Zlatarfesta, tradicionalne manifestacije koja i ove godine okuplja ljubitelje muzike, kulture, sporta i turističkih sadržaja.
Tradicionalna manifestacija „53. Sabor trubača Zapadne Srbije - Predtakmičenje za Guču”, biće održana 21. i 22. jula 2026. godine na Zlatiboru, na Kraljevom trgu, u organizaciji Kulturnog centra „Zlatibor”, uz podršku Opštine Čajetina i Turističke organizacije „Zlatibor”.
20.07.2026.
Prijavi se na naš newsletter
Budite u toku. Dobijajte najnovije vesti od BT tima. Sve što treba da uradiš je da se prijaviš na naš Newsletter!