DA LI STE ČULI ZA BANJU KOJA JE NA SAMO POLA SATA OD CENTRA BEOGRADA?
I pored činjenice da je Obrenovac i bukvalno na tri reke Savi, Kolubari i Tamnavi, njegovi žitelji su naprosto vapili za kvalitetnom vodom za piće. Ta činjenica je „pogurala“ Timotija Novakovića 1898. godine, tadašnjeg predsednika obrenovačke opštine, da započne kopanje arteškog bunara.
Iste godine iz prve banjske bušotine, duboke 176 metara počela je da izlazi voda čija je temperatura bila 21.5°C. Nalazila se u strogom centru grada, pored današnje česme na Gradskom trgu. Radost Obrenovčana kratko je trajala jer je voda koja je počela da izbija zbog sumpora zaudarala na pokvarena jaja. Na sreću, gradonačelnika Novakovića nije napuštao optimizam, već je pozvao, u to vreme čuvenog i cenjenog hemičara dr Marka Leka, da pomogne Obrenovcu i da izvrši hemijsku analizu vode tek otvorene bušotine. U prvi mah i sam dr Leko je verovao da se radi o najobičnijoj mineralnoj vodi, kakvih je u Srbiji, u to vreme, bilo sijaset. Međutim, već nakon prvih analiza, bio je naprosto oduševljen izjavivši da je Obrenovac srećno mesto.
Posle detaljnih ispitivanja koja su sprovedena utvrđeno je da je u pitanju lekovita alkalno-sumporovita voda, bogata natrijumom i sumporom, tako da ubrzo izgrađeno obrenovačko mineralno kupatilo i to u objektu koji je tadašnjoj varoši poklonio ugledni Obrenovčanin, Đurađ Marković. Nove bušotine su otvorene 1928. i 1958. godine, a 2020. godine opština Obrenovac je završila radove na velikoj rekonstrukciji „Varoškog kupatila“.
Foto: Balkan Trip/Marko Marić
Danas, nakon rekonstrukcije banja ima 29 kada od kojih su 2 za osobe sa invaliditetom. Lečenje u Obrenovačkoj banji obavlja se kupanjem u zagrejanoj vodi u trajanju do 20 minuta i ispijanjem vode. Kupanje u kadama najčešće se sprovodi na neutralnim temperaturama, oko 33-34°C. Preporučuje se kao terapeutsko sredstvo u lečenju bolesti lokomotornog aparata i kože. Pijenjem kao dopunsko sredstvo lečenja, strogo dozirano, može da se koristi kod sledećih hroničnih oboljenja gastrointestinalnog trakta: hronični gastritis (hiperacidni) i hronični duodenitis, funkcionalna oboljenja želuca i creva i hronični holecistitis.
Foto: Balkan Trip/Marko Marić
Dolazak u banju je moguć tokom cele godine, ali u zavisnosti od sezone objekat je nekad otvoren od jutra do mraka, a nekad po nekoliko sati dnevno. Najbolje je da pre polaska kontaktirate blagajnu banje na broj telefona 011 87-21-665. Inače, jedan termin kupanja u Obrenovačkoj banji, u trajanju od 20 minuta naplaćuje se 550 dinara.
A kada već dođete u Obrenovac nemojte da propustite da obiđete i druge znamenitosti ove beogradske opštine, poput izletišta Zabran na Savi, Arboretuma, Jozića kolibe…Obavezno u vaš kalendar zabeležite da Obrenovac posetite krajem juna i krajem septembra kada se za Petrovdan i Krstovdan tradicionalno organizuju vašari.
U srcu Timočke Krajine, gde se prošlost isprepliće sa savremenošću, Zavičajni muzej Knjaževca predstavlja nezaobilaznu destinaciju za sve ljubitelje kulture i istorije.
Spoj tradicionalnog i modernog uz izuzetno gostoljublje mladih domaćina i sve to upriličeno u seoskom turističkom domaćinstvu na kapijama Homoljskih planina zvuči kao san, ali nije. To je seosko domaćinstvo porodice Skuratenko na istoku Srbije, u selu Malo Laole.
Na Borovoj glavi, u mirnom delu Zlatibora, nalazi se nesvakidašnje domaćinstvo „U drvo“, mesto koje na jedinstven način spaja prirodu, tradiciju i savremeni komfor.
Domaćini Cvetojevići prepoznali su rajske predele koje reka Drina pravi u obliku potkovice u malom selu Vrhpolje i tu rešili da naprave ono što danas možemo slobodno prepoznati kao drinsku rivijeru.
"World of Statistics" objavio je listu najboljih jela sa sirom na svetu, a na prvom mestu se našao recept iz Srbije - svrljiški belmuž. Na listi su i specijaliteti iz Meksika, Grčke, Francuske, Argentine.
Radovan Kovač, autor emisije “Izazovi avanturu“ koju možete pratiti na televiziji Balkan Trip, ne prestaje da iznenađuje svojim adrenalinskim putešestvijama za koje zaista treba imati mnogo hrabrosti.