Da je jedanaest metara niža, Avala bi bila samo brdo u okolini Beograda.
Iako to ništa suštinski ne bi promenilo, lepo je čuti „planina Avala“, jer brda, barem u Beogradu imate koliko god hoćete, a planinu samo jednu. Avala se smatra jednim od glavnih izletišta Beograđana, zbog svoje blizine i dobre povezanošću sa centrom grada. U sebi krije mnoga prirodna i kulturna dobra, pa je zbog toga, od 1859. godine, prirodni kompleks Avale zaštićen, a sada, odlukom Grada Beograda predstavlja „Predeo izuzetnih odlika“. Njeno ime potiče od reči havala, što je u prevodu vidikovac, a kakav pogled se sa Avale pruža ka Beogradu i Šumadiji pamte svi koji su je posetili.
Foto: Balkan Trip/Lazar Kostić
Najbolji pogled je sa Avalskog TV tornja koji je svojevremeno bio najviša građevina u Jugoslaviji. Tokom NATO bombradovanja 1999. godine toranj je potpuno srušen, a novi je izgrađen deset godina kasnije. Visina mu je 204 metra, ima 38 spratova i do njegovog vrha stiže se liftovima. Na 119. metru je kafić, dok je vidikovac na 122 metra visine tornja.
Avalski toranj u letnjoj sezoni može da se poseti svakog dana od 9 do 20 časova. Cena ulaznice za odrasle osobe je 400 dinara, za osnovce, srednjoškolce, studente i penzionere 200 dinara, a za decu do 7 godina 1 dinar.
U podnožju Avalskog tornja postoji igralište za mališane, a za one malo starije tereni za mali fudbal i košarku, veštačka stena i teretana na otvorenom.
U blizini Avalskog tornja je 2017. godine podignuta brvnara Crkva Svetog Despota Stefana Lazarevića, kao prvi hram posvećen Svetom despotu Stefanu Lazareviću u Beogradu.
Foto: Balkan Trip/Andreja Dobrijević
Spomenik Neznanom junaku je jedan od simbola Avale i Beograda. Delo je poznatog vajara Ivana Meštrovića i sagrađen je kao mauzolej sa karijatidama koje sačinjavaju žene u narodnim jugoslovenskim nošnjama. Neznani junak po kom je mauzolej dobio ime je jedan od vojnika Prvog svetskog rata čiji je grob pronađen u podnožju planine. Spomenik okružuju prostrani plato i stepenice, kao i kružna staza koja je sva u zelenilu.
Foto: Balkan Trip
Na prostoru Avale je još nekoliko značajnih spomenika – delegaciji Sovjetske armije koji je podignut u čast 33 sovjetska ratna veterana koji su poginuli u avionskoj nesreći 1964. godine i Vasi Čarapiću, poznatom i kao Zmaj od Avale, jednim od glavnih ustanika u borbi za oslobođenje Beograda od turske vlasti.
Avala je savršeno mesto za piknik i jednodnevni izlet u kom možete uživati u svim prirodnim lepotama koje ova mala, ali značajna planina nudi. Šetnje stazama kroz šumu, bogata flora i fauna, vožnja bicikle..Osam izvora krase Avalu, a najpoznatiji su Ledinac, Sakinac, Kamenac i Vranovac.
Foto: Balkan Trip/Andreja Dobrijević
Kada posle šetnje i obilaska Avala i svih njenih znamenitosti ožednite i ogladnite ne morate da brinete, ali morate da birate, jer su u ponudi Hotel Avala, kao i restorani Čarapićev brest i Mitrovićev dom i kafići u okviru kompleksa Avalskog tornja.
Jedna od najposećenijih turističkih atrakcija u Inđiji je „Keltsko selo“. Tematski turistički kompleks smešten je u sportsko-rekreativnoj zoni Inđije, na ulasku u grad iz pravca Novog Sada.
Apartmani Darijana u Ljuboviji, uz Drinu, nude udoban smeštaj s pogledom na reku, sezonskim bazenom, vrtom i sportskim terenima. Idealno su mesto za odmor u prirodi, uz ribolov i šetnje.
Šarganska osmica je muzejsko-turistička atrakcija pruge uzanog koloseka od 600mm i 760mm, u vlasništvu Muzeja železnice Srbije, na relaciji Mokra Gora – Šargan Vitasi i predstavlja obnovljenu deonicu nekadašnje pruge Užice – Višegrad – Sarajevo, kojom saobraća muzejski voz „Nostalgija”.
Na obroncima planine Radan, u srcu južne Srbije, Đavolja Varoš stoji kao jedan od najintrigantnijih prirodnih bisera Balkana, privlačeći hiljade posetilaca željnih da istraže njene zemljane kule i da urone u legende koje vekovima oblikuju ovaj kraj.
Za planinu Povlen mnogi kažu da je najlepša u zapadnoj Srbiji. Upravo u tom prelepom ambijentu porodica Arsenić godinama, s ljubavlju, gradi svoje porodično domaćinstvo, koje nesebično deli sa svojim gostima.
Vlada Republike Srbije donela je Odluku kojom se proglašava Dan žalosti povodom godišnjice smrti i stradanja građana zbog urušavanja konstrukcije Železničke stanice u Novom Sadu. Za Dan žalosti određuje se 1. novembar 2025. godine.
Osnivanje Hilandara vrlo je važan poduhvat za srpsku istoriju. Sveti Sava imao je veliki uticaj na izgradnju jednog od najznačajnijih pravoslavnih zdanja danas.
U novoj epizodi emisije Putokaz, u subotu od 16 časova, put nas vodi na obronke Stare planine – u manastir Svete Trojice, jednu od najstarijih i najznačajnijih svetinja ovog kraja.
Prestonica ćirilice će u nedelju, 2. novembra, biti domaćin 4. Ćirilične biciklijade, događaja koji je prerastao u prepoznatljivu tradiciju i svake godine okuplja stotine učesnika, pre svega roditelja sa decom.
SJAJ je nepune tri decenije mesto strukovnih, esnafskih i poslovnih susreta, zlatara i časovničara, kao i svih ljubitelja dragocenih metala i dragulja.